Poveznice

Završetak domovinskog rata - Antologijska izjava Komisije "Iustitia Et Pax" HBK

Izjava Komisije "Iustitia Et Pax" HBK

(23.11.2012)

Završetak domovinskog rata

alt

1. Ljudska pravda na trajnom iskušenju

U povijesti zapadnog civilizacijskog kruga, kao napredak kulture i civilizacije, snažno nadahnuto judeokršćanskom tradicijom, uspostavilo se sudstvo kako bi se mogla održati pravednost u društvu nasuprot zakonu sile i jačega. Ljudsko pravo, nažalost, zbog ljudske slabosti i grešnosti ne ide uvijek ruku pod ruku s pravdom i pravednošću. Pa ipak, unatoč čestim povijesnim lutanjima i zloporabama prava, zapadni civilizacijski krug nikada nije u potpunosti racionalno odustao od ideala pravednosti. Iako se tome opasno približio kroz totalitarne sustave prošlog XX. stoljeća, te kroz rasističke i kolonijalne zakone prema kojima je bilo samorazumljivo da postoje vredniji i manje vrijedni ljudi i narodi. Kao kršćanima uvijek nam se moliti za ljudske zakonodavce da se drže božanskoga zakona prema kojemu je svaki čovjek Božje stvorenje i slika Božja a drugom čovjeku brat, a ne ljudskih predaja prema kojima uvijek biva da su neki ljudi i narodi vredniji od drugih. Hrvati su kroz tegobnu povijest često bili izručivani ljudskim sudovima koji su im dosuđivali teški usud nepravde i prijevare, od krvavog križevačkog sabora, sramotne osude Zrinskog i Frankopana, montiranog procesa blaženom kardinalu Alojziju Stepincu, nebrojenih ubijenih i zlostavljanih koji se mogu uzdati samo još u pravorijek Vrhovnog Suca. U teškom Domovinskom ratu, u kojem su pravim čudom hrvatski branitelji uspjeli obraniti svoju domovinu, Hrvati su vjerovali da je konačno došlo vrijeme u kojemu će se i njih prosuđivati po načelu pravednosti. Vjerovali su Međunarodnom sudu za zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije u Hagu (ICTY). Štoviše, i inicirali su taj sud.

2. Haški sud

 Gotovo dvadesetak godina nakon osnutka tog suda imali smo malo nade u njegovu pravednost. Pokušali smo je probuditi, upozoravali smo na njegova nepravedna polazišta, probleme i nedorečenosti, ali i dati mu snage kroz zajedničke i osobne molitve, post, klanjanje. I uspjeli smo. Presudom za "Oluju" 16. studenoga 2012. u predmetu protiv generala Ante Gotovine i Mladena Markača Žalbeno vijeće spasilo je Sudu obraz i osiguralo mjesto u povijesti koje će taj Sud svrstavati u red sudova na kojima su, unatoč brojnim političkim optužnicama, uglavnom napisanim u mandatu gospođe Del Ponte, suci bili sposobni donijeti pravednu i pravno utemeljenu presudu držeći se međunarodnog prava. Sudu je ova presuda, koja jasno naznačuje agresora i žrtvu, i apostrofira počinitelja zločina protiv mira, omogućila da u povijest uđe kao sud koji nije u potpunosti promašio svoj mandat. Ova presuda je iznimno važna za standarde međunarodnog prava jer je spriječila uvođenje pravnih i političkih norma koji bi u cijelom svijetu doveli u pitanje mir, stabilnost, kao i legitimitet UN-ovih i NATO-ovih postojećih i budućih mirovnih i vojnih operacija.

 

Opširnije...

Kardinal i generali...

alt

Nekako me veseli vjerovati da je i ovo možda jedan od plodova Stepinčeve Krunice... ; ) A možda i hrvatsko Čudo dostojno Stepinčeve kanonizacije...

Preporučamo i dodatnu literaturu:

Bibliografija suca Theodora Merona

Pismo kardinala Bozanića za Godinu vjere

Nadahnuta molitva biskupa Šaška

Kardinalova poslanica

I ono što je Kardinal zaboravio prigodno spomenuti i potaknuti na prisjećanje: "

 

ISPOVIJEST VJERE HRVATA KATOLIKA

 Čvrsto vjerujem u Boga Oca, i Sina i Duha Svetoga. Životom želim potvrditi svoj krsni savez s Bogom i tako obnoviti sveti pradjedovski zavjet vjere u Isusa Krista i vjernosti Katoličkoj Crkvi. Svoju odluku polažem u Bezgrešno Srce Presvete Bogorodice Marije. Najvjernija odvjetnice na braniku stoj čuvaj našu svetu vjeru i hrvatski dom. Amen."

Nedjeljna prigodna čitanja

 

Opširnije...

Stepinac i 2. Vatikanski koncil

Malo duhovne Matematike: 

"Montirani sudski proces protiv bl. kard. Stepinca je pokrenut, a presuda je donesena 11. listopada 1946. Proglašen je krivim po svim točkama optužnice i osuđen na 16 godina strogog zatvora (dakle do 11. listopada 1962.)...10. veljače 1960.kardinal Alojzije Stepinac je preminuo. (tijekom 14. godine izdržavanja svoje kazne...)"

2. Vatikanski Sabor (11. listopada 1962-8. prosinca 1965): 

"Drugi vatikanski sabor bio je 21. ekumenski sabor Katoličke Crkve. Sabor je sazvao 1962. godine papa Ivan XXIII. koji je preminuo prije kraja sabora, koji je nadalje vodio papa Pavao VI.. Sabor je zaključen 1965. godine."

 

Opširnije...